NAJVEĆI broj članova je iz Zagreba, a ima nas i iz ostalih krajeva Hrvatske. Glavna obveza članova Društva je očuvanje, promicanje, razvitak i unapređenje kulturnog stvaralaštva Šokaca iz Slavonije...
Više o članovima
DRUŠTVO za promicanje hrvatske kulture i baštine "Šokadija-Zagreb" su 8. siječnja 1911. osnovali ugledni zagrebački Slavonci (Vjekoslav Klaić, Stjepan Pavičić, Joza Ivakić i dr.)
Više o povijestiUvodna riječ urednice
Izložba pod radnim nazivom "Vinogradarstvo i vinarstvo Đakovštine" promijenila je svoju koncepciju tijekom nastajanja iz razloga koji je nepredvidljiv i jači od nas. Bila je to iznenadna smrt starog suradnika Muzeja, dr. sc. Andrije Šuljaka, koji je pisao o kulturno – povijesnom razvoju vinogradarstva i vinarstva u posjedu biskupijskog gospodarstva.
Grožđe i vino, predznaci Đakovštine, osunčani vinogradi i puni sepeti obilja. Život ovdašnjih ljudi stoljećima bitno određuje vinova loza i blago koje rađa. Izložba i prateći katalog podsjetnik je na važnost i vrijednost vinogradarstva i vinarstva, povijesnu utkanost u ovo podneblje, njegovu svakodnevicu pučkih veselica i plemićkih gozbi.
Tekst Mirka Ćurića nudi nam književni osvrt na narodnu baštinu Đakova i đakovačkog kraja, izvorištu i nadahnuću, učenim ljudi okupljenih oko biskupa Strossmyera u čijim djelima nalazimo na opise pitomih brda s vinskim lozicama, berbe i dobrog vina kao jednog od najvažnijih znakova Đakovštine.
Kroz povijest vinogradarstva i vinarstva Đakovštine vodi nas tekst Zvonka Benašića, autora šest knjiga s područja vinarstva.
S. Estera Radičević iz Samostana Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu, napisala je tekst o posjedu sestara u Trnavi te o aktivnostima vezanim uz vinogradarstvo i vinarstvo.
Pišući o uporabi motiva vinove loze i grozdova, Josip Forjan, nam daje kompletan pregled uporabe ovog motiva počevši od Đakovštine do Slavonije, Baranje i Srijema.
Na kraju, kao poseban prilog prilažemo tekst dr. Marina Srakića, nadbiskupa Đakovačko-osječke nadbiskupije o biskupu Antunu Mandiću, bosanskom ili đakovačkom biskupu, ličnosti koja je utjecala na tijek zbivanja u crkvenom, kulturno-prosvjetnom, gospodarskom i političkom životu. Do naših dana ostao je Antun Mandić poznat po zasađenim vinogradima kod Drenja koji po njemu nose ime Mandićevac. Tu su i ostala vrijedna djela (osnivanja Bogoslovnog sjemeništa i teologije, rad na reformi školstva, uređenje Đakova i biskupskog vlastelinstva, bavljenje arheologijom i numizmatikom .. ) koja zaslužuju dužnu pažnju i daljnje istraživanje.
Svaki od ovih tekstova dio je zajedničke priče začudnoj vezi Đakovštine i vinove loze. Zahvaljujem od srca svim suradnicima! Nazdravimo, stoga, grožđu i vinu Đakovštine, no i vrijednim stvarateljima i čuvarima plemenite kapi, tog znaka Božjeg blagoslova.
