
NAJVEĆI broj članova je iz Zagreba, a ima nas i iz ostalih krajeva Hrvatske. Glavna obveza članova Društva je očuvanje, promicanje, razvitak i unapređenje kulturnog stvaralaštva Šokaca iz Slavonije...
Više o članovima
DRUŠTVO za promicanje hrvatske kulture i baštine "Šokadija-Zagreb" su 8. siječnja 1911. osnovali ugledni zagrebački Slavonci (Vjekoslav Klaić, Stjepan Pavičić, Joza Ivakić i dr.). Zbog dvaju svjetskih ratova aktivnosti su prestajale, a rad obnavljan 1931. i 1965. godine.
Raznim vidovima djelatnosti radimo na zaštiti i promicanju hrvatske - a posebice šokačke - kulturne i etnografske baštine. Tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.) društveni rad bio je usmjeren na prikupljanje pomoći za branitelje, a potom hrvatske prognanike.
Prema dostupnim podacima, Društvo je svoje tamburaše imalo od 1938. Idućih nekoliko godina oni su redovito nastupali u programu Radio Zagreba. Rat je prekinuo njihov rad, a na žalost nekima i život. Neki od preživjelih su se nakon rata uključili u novoosnovani tamburaški orkestar Radio Zagreba a neki u ansambl "Lado".
Šokačke poklade u Zagrebu 1911. godine
Godine 1967. obnavlja se rad tamburaške i osniva folklorna sekcija. Obje nastupaju na društvenim zabavama, Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima i drugim folklornim priredbama. 80-tih godina dvadesetog stoljeća gasi se njihov rad. Nakon obnavljanja starih i kupovine novih tambura, krajem 2002. tamburaši (ponajviše slavonski učenici i studenti na školovanju u Zagrebu) ponovo počinju s vježbama, a nekoliko mjeseci kasnije stariji članovi osnivaju folklorni zbor. Od 2007. pri društvu djeluje ženski vokalni ansambl Zwizde, a od jeseni 2010. i muška pjevačka skupina.
U prigodi proslave 95. obljetnice smo prvi puta u povijesti orkestralnog tamburaškog muziciranja okupili orkestar "100 tamburaša" koji je održao koncert pod nazivom Šokačka rapsodija. Od tada Orkestar svake godine priređuje istoimene koncerte, a 2009. godine je imao čak i međunarodnu premijeru u Wiener Konzerthausu.
U jesen 2010. društvo je, zahvaljujući razumijevanju zagrebačke gradske uprave, prvi puta u svojoj stogodišnjoj povijesti uselilo u vlastite prostorije, u Bužanovoj 22.